POLITIKA I EKONOMIJA HRVATSKE

subota, 31. siječnja 2026.

PREKO LEĐA POTROŠAČA!

Zašto plaćamo svake godine skuplju električnu energiju

piše: Dražen Katić, Hrvatski Glas Berlina, 16. ožujak, 2015

Tema električne energije kao proizvoda je sama po sebi vrlo interesantna.

Električna energija je proizvod koji svi mi koristimo. Ako ne živite na pustom otoku i nemate vlastito solarno postrojenje svaki mjesec ćete struju kupovati i plaćati po tarifi koju odredi isporučioc.

U Saveznoj Republici Njemačkoj postoji burza za prodaju električne energije u Lajpcigu gdje trgovci strujom kupuju proizvod, isporučuju ga krajnjem korisniku, te ostvaruju dobit preprodajom.

Trgovina strujom je ista kao trgovina krumpirom ili narančama. Struja se kupuje, te isporučuje kroz žice i transformatore koji su većinom u vlasništvu jednog od 4 državna koncerna u Njemačkoj. Kod struje postoji “potrošna cijena” i “temeljna cijena” i one zajedno formiraju prodajnu cijenu struje koju krajnji korisnik plaća. Potrošnu cijenu ubire isporučioc (preprodavač) struje kojeg smo mi odabrali, a temeljnu cijenu ubiru koncerni koji se bave pored isporuke iznajmljivanjem i održavanjem električne mreže.

U Njemačkoj trenutno postoji 1.150 poduzeća koja se bave isporukom električne energije. Svako to poduzeće ima svoju tarifu koju potrošači plaćaju. Nije sve to tako ni loše na prvi pogled.

Jedini problem koji se javlja usprkos liberaliziranom tržištu električne energije je da krajnji potrošač svake godine plaća sve skuplju i skuplju struju.

Kupovna cijena koju plaća isporučioc u Njemačkoj je oko 5 ct / Kwh, a prosječna cijena koju plaćaju danas krajnji potrošači je ca. 28,00 ct / Kwh.

Prodajna cijena struje za domaćinstva varira od ponuđača do ponuđača za nekih 1-2 ct, a industrijska struja oko 5 ct.

Vidljivo je da je dobit od preprodaje struje za domaćinstva oko ca. 10 ct / kwh. Prosječno domaćinstvo u Njemačkoj troši oko 2500 kwh/god.

Pozamašan profit isporučioca je jedan od razloga zašto nam cijena struje svake godine raste. Drugi razlog je povećana potrošnja struje. Mi svake godine trebamo sve više struje. Nedavno uvođenje električnih automobila na njemačke ceste doprinosi tome fenomenu. Također postupno zatvaranje nuklearnih elektrana pridonosi rastu cijene električne energije.

Postavlja se pitanje kako izbjeći svake godine sve veći i veći račun za struju. Jedan od načina je isključivanje “stand by” modusa uređaja u domaćinstvu. Npr. kada idemo spavati isključimo daljinskim naš televizor. On je isključen, ali ipak troši struju dok mi spavamo. To nazivamo “stand by” modus. Ako preko jedne razvodne utičnice sa prekidačem umrežimo naš TV, radio, kompjutor, muzičku liniju i sl., jednim pritiskom na prekidač razvodnika ćemo isključiti “stand by” modus uređaja koji neće biti napajani preko noći električnom energijom. Godišnje se u jednom domaćinstvu na taj način može uštediti 100 – 150 €.

Potrebno je oko tjedan dana da se naviknete isključivat i uključivat “stand by”, a tada Vam to postane normalno. Njemačku košta godišnje ukupan “stand by” oko 3 milijarde eura. Isključivanjem “stand by-a” sudjelujete u održivom razvoju Vaše regije i zemlje u cjelini. Korištenje štednih žarulja se također može utjecat na smanjenje računa za struju.

Ako imamo vlastitu kuću postavljanjem fotonaponskog sustava možemo ublažiti mjesečne troškove za struju. Fotonaponsko postrojenje nije baš jeftino, ali se već u sedam godina može isplatiti natrag, pa ostatak godina profitiramo kroz vlastitu proizvodnju električne energije.

“Statista” nam prikazuje porast svjetske potrošnje struje (u terawatt-ima) posljednjih 30 godina:

1980……………………..………………………..7.323,36
1985……………………..………………………..8.658,17
1990……………………..………………………..10.394,74
1995……………………..………………………..11.486,18
2000……………………..………………………..13.235,75
2005……………………..………………………..15.717,70
2010……………………..………………………..18.466,46

Porast svjetskog stanovništva, kao i snažan razvoj industrije (posebice Kina) uticao je na značajan porast potrošnje električne energije u svijetu.

“Statista” nam dalje prikazuje prosječnu mjesečnu cijenu električne energije za tročlanu obitelj u razdoblju od 1998 – 2013 (travanj) u Njemačkoj:

1998……………………..………………………..49,90 €
1999……………………..………………………..48,21 €
2000……………………..………………………..40,66 €
2001……………………..………………………..41,77 €
2002……………………..………………………..46,99 €
2003……………………..………………………..50,17 €
2004……………………..………………………..52,39 €
2005……………………..………………………..54,44 €
2006……………………..………………………..56,77 €
2007……………………..………………………..60,21 €
2008……………………..………………………..63,16 €
2009……………………..………………………..67,71 €
2010……………………..………………………..69,10 €
2011……………………..………………………..73,59 €
2012……………………..………………………..75,51 €
2013……………………..………………………..83,80 €

Od 2000. godine vidimo konstantan rast cijene električne energije. Cijena se do travnja 2013. udvostručila.

Električna energija ne poskupljuje samo u Njemačkoj već i u drugim zemljama.

U Republici Hrvatskoj od ove godine postoje tri veća ponuđača električne energije. Pored Hrvatske elektroprivrede (HEP) struju nude slovenski GEN-I, te njemački RWE.

GEN-I će u naredne dvije godine u Republici Hrvatskoj opskrbljivati 35 ministarstava i ureda državne uprave. GEN-I-ova struja za kućanstva trebala bi biti do 12,5 % jeftinija od HEP-ove, te prvi mjesec besplatna. Da li je zaista bilo tako?

Svoj dio na tržištu želi zauzeti i RWE sa otprilike 7-12% jeftinijom električnom energijom za kućanstva od HEP-a.

U tržišnoj utakmici pojeftinjenja struje želi se uključiti i Hrvatska elektroprivreda, te ponuditi 6-7% jeftiniju struju za kućanstva uz potpisani ugovor. Da li je zaista struja danas jeftinija?

Liberalno tržište električne energije omogućava tržišno natjecanje i mogućnost izbora isporučioca struje, međutim ne garantira godišnje smanjenje cijene električne energije.

Ovo je jedna od zanimljivih tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!

Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko njemačke izdavačke kuće „epubli GmbH.“

Dražen Katić

nedjelja, 25. siječnja 2026.

OD NEOLITA DO DANAS!

O razvoju ekonomije od …do …

piše: Dražen Katić, Hrvatski Glas Berlina, 31. ožujak 2015

Mlađe kameno doba ili neolit je razdoblje u ljudskoj evoluciji prije metalnog doba s obilježjima razvoja poljoprivrede i stočarstva, pojavom stalnih nastambi tj. prijelaza sa nomadskog na sjedilački način života, te proizvodnjom keramičkog posuđa i kamenog oružja.

Po meni je neolit početak stvaranja ekonomije. Prvi puta da čovjek proizvodi nešto planski i u količinama većim od njegovih stvarnih potreba.

U brončanom dobu dolazi do usavršavanja oružja i oruđa za rad, te nakita ali ne više od kamena nego od bronce.

Željezno doba koje je bilo preteća prvoj industrijskoj revoluciji obilježava upotrebu, oblikovanje, te kovanje željeza u svrhu proizvodnje proizvoda šire upotrebe (oružje i alati za rad). Može se reći da je u metalno doba čovjek već bio “mali poduzetnik”!

Prva industrijska revolucija, odnosno izum parnog stroja okreće svijet na glavu. Mašine više ne pokreću životinje nego stroj radi samostalno. Stroj može proizvesti daleko više od čovjeka, feudalizam polako isčezava, a dotadašnji kmetovi preko noći postaju slobodni ljudi odnosno najamni radnici.

U to doba se proizvodi još više nego što čovjeku treba. Proizvodi se višak. Razvija se trgovina. Rađajuju se prva osiguravajuća društva, banke, plaćanje plemenitim metalima polako zamjenjuje papirni novac.

Druga industrijska revolucija, odnosno izum motora sa unutarnjim izgaranjem okreće svijet ponovo na glavu. Konjske zaprege zamjenjuje automobil. Čovjek ne treba više pomoć životinje da bi se kretao.

Vojna industrija iskorištava izum i proizvodi prvo oklopno vozilo, te se javlja prvi zrakoplov i podmornica. Ekonomija počinje cvjetati. Izum rendgenskog uređaja, penicilina, telegrafa, pa poslije telefona i tv-a dovode do rađanja potrošačkog društva. Istražuje se svemir, otkrivaju se novi zakoni fizike, rađa se intranet, a poslije i njegov nasljednik internet.

Potrošač živi jako dobro. Po mome mišljenju od 1960. do 1990. godine čovjek nikad bolje i kvalitetnije nije živio na ovome planetu i taj životni standard ne možemo više ponoviti.

Devedesetih godina svijet se ponovo okreće na glavu. Padom komunizma u mnogim zemljama rađa se demokracija, te se proširuje kapitalizam. Od 1990. godine do danas su se vodili mnogobrojni ratovi u cijelom svijetu. Razlog je bio u većini slučajeva imperijalističkog karaktera. Raste glad u svijetu i razdor između bogatih i siromašnih se svakodnevno povećava. Glavni dobitnici su banke i veliki koncerni. Političari nemaju utjecaj na raspodjelu svjetske dobiti.

Internet koji je nakon intraneta razvijen u Pentagonu jasno pokazuje prisustvo treće informacijske revolucije. Generacije mladih ljudi pokazuju da su u potpunosti ovladali software-om i informatičkom tehnikom.

Informacija kao proizvod danas najviše utječe na promjenu našeg svijeta, čovjekove svijesti i njegovo daljnje evoluiranje. Iphone, tablet, laptop su uređaji kojima se služe djeca od najranije dobi. Znanstvenici govore o programima koji će samostalno razmišljati i osjećati. Robotika ugradjuje umjetne dijelove tijela ljudima, razmišlja se o kolonijalizaciji drugih planeta, čipiranju ljudi, kloniranju, razvija se genetski inženjering.

Čovjek žudi i dalje za poboljšanjem životnog standarda, političari govore o izlasku iz krize, povećanju proizvodnje i oporavku svjetske ekonomije.

Mnogi danas imaju malo ili ništa, a malo njih posjeduje gotovo sve. Danas 0,1 posto ljudi upravlja sa 81% ukupnog kapitala na ovome planetu. Milijarda ljudi nema pitku vodu i nema što jesti. Toliko se hrane baca u smeće da bi svakog dana njome mogli nahraniti sve gladno stanovništvo.

Nameću se slijedeća pitanja:

Kakvu ekonomiju trebamo izgraditi da mi bolje živimo, a da ne “uzimamo” od drugih?

Ima li na ovom planetu dovoljno dobara za sve nas?

Kako možemo zaustaviti imperijalističke ratove?

Da li je održivi razvoj naša budućnost i riješenje globalne ekonomske krize?

Ako ste uspjeli čitajući dosadašnje teme doći do ovih pitanja pokušajte o njima malo razmisliti. Možda već imate odgovore na neka od njih.

Naša zajednička budućnost ovisi o svima nama. Kako ćemo sutra živjeti ne ovisi o predsjednicima država, Top menadžerima i vlasnicima koncerana i banki. Naša budućnost ovisi o 7 milijardi stanovnika na našem planetu. Nemojte zaboraviti da ste i Vi jedan od njih i da ste i Vi jednako važni za našu zajedničku budućnost.

Ovo je jedna od zanimljivih tema objavljenih u mojoj prvoj knjizi “MODERNOM EKONOMIJOM U BOLJU ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST”!

Izdanje knjige dostupno je na hrvatskom jeziku preko njemačke izdavačke kuće „epubli GmbH.“

ponedjeljak, 10. srpnja 2023.

Kongres "Urban Future", Stuttgart, lipanj 2023!

Slike i videozapisi učinjeni su na svjetskom kongresu "Urban future" koji je održan 21, 22, i 23.06.2023 u Stuttgartu, na kome je sudjelovalo 70 zemalja i preko 2000 učesnika. Dražen Katić