Članak je citiran iz online portala
"agroklub",
http://www.agroklub.com/sumarstvo/toplina-iz-lokalnih-izvora-biomase/24131/
"Istok
Hrvatske nekada je bio poznat po drvnoj
industriji.
Nažalost, proteklih dvadesetak godina, kao i mnoge druge
industrijske grane, i ova je gotovo u potpunosti nestala. No,
potencijal je tu. Velik je i svakako ga treba iskoristiti.
"Na
prostoru županije još uvijek više tisuća hektara nije u sustavu
poticaja, čak nije ni prepoznatljivo u smislu njihovog valjanog
korištenja. Ljudi zanemaruju to što imaju, a ljubomorno čuvaju. U
pravilu, imamo prilično nesređeno
stanje sa neprepoznatljivim
potencijalom te se moramo kao struka malo više pozabaviti time.
Imamo površine i razloge da poljoprivreda pridonese energetskoj
učinkovitosti, odnosno i
samodostatnosti lokalne zajednice",
ističe Andrija Matić,
pročelnik UO za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije.
Brzorastuće
vrste drveća pogodne za biomasu
Upravo te površine idealne su za provođenje
europskog projekta. Riječ je o kulturama kratkih ophodnji, modernoj
poljoprivrednoj djelatnosti koja proizvodi drvnu sječku
za dobivanje energije. Riječ
je o brzorastućim vrstama
drveća koje se ovisno o klimatskim uvjetima, karakteristikama tla i
dostupnosti vode sade ručno ili
strojno. U Hrvatskoj se sade crna joha, breza, grab, kesten, jasen,
bagrem, topola i vrba. Ciljana područja energetskog instituta Hrvoje
Požar su Osječko-baranjska i
Vukovarsko-srijemska županija.
Željka
Fištrek, istraživačica na
energetskom institutu Hrvoje Požar ističe: "Organiziramo
seminare za poljoprivrednike, upravitelje javnim zemljištem i
potencijalne korisnike drvne sječke i peleta."
Na našem području ljudi još
uvijek nisu dovoljno upoznati s prednostima koje sa sobom donosi
proizvodnja peleta i općenito iskorištavanje biomase. Tek
posljednjih desetak godina počinje se intenzivirati poticanje
proizvodnje, zahvaljujući integraciji u Europsku uniju.
Pelet
upola jeftiniji od lož ulja
Josip Faletar,
predsjednik Klastera Slavonski hrast govori: "Sad
se polako pokreće svijest ljudi i u ekonomskim razlozima jer je
pelet u odnosu na lož ulje jeftiniji
u pola, a u odnosu na plin
otprilike za PDV. Mi kad kupimo pelet razvijamo naše firme u
regionalnom razvoju. Od 100 kubika trupaca, imate 20 kubika parketa,
poda ili vrata, a 80% je drvni ostatak. Ako taj ostatak oplemenite,
date mu neku dodatnu vrijednost, time se i dodatno zapošljava
ljude."
U čitavoj priči
ne smije se zanemariti ni ekološka komponenta, koju potenciraju
europske politike.
"U
usporedbi sa fosilnim gorivima, to je jedan energent koji je čišći,
koji je CO2
neutralan te je zbog toga pogodniji za gradove",
ističe Željka Fištrek.
Potiče
se domaća proizvodnja
U našim krajevima postoji svojevrsna
tradicija grijanja na biomasu, no riječ je o ogrjevnome
drvetu.
Pozitivan primjer za ovu priču dolazi iz Vukovara,
gdje je gradska tvrtka odlučila kotlovnicu, koja je do tad radila na
lož ulje, zamijeniti i prijeći na pelete.
Prelazak na biomasu
isplativ je
građanima, posebice ustanovama, iz nekoliko razloga. Osim što je
sirovina jeftinija, prelazak na nov sustav moguće je u visokom
postotku sufinancirati iz Europskih
fondova, smanjuje se emisija
štetnih plinova, a ujedno potiče domaća
proizvodnja."
KOMENTAR
Pelet kao sirovina za proizvodnju topline je
atraktivan pošto je jeftiniji od lož uja, ugljena, ali i ogrijevnog
drva. Međutim jedino pelet koji se proizvede od otpadnog drva je
jeftiniji od ogrijevnog drveta.
Kod brzorastućih vrsta drveća potreban je
oprez. Uništeni su veliki dijelovi prašuma u Južnoj Americi,
posebice Amazoni u borbi za proizvodnju palminog ulja i brzorastućih
vrsta drveća. I jedno i drugo su monokulture koje donose dobit koja
je manja od štete koja je učinjena krčenjem prašuma. U Republici
Hrvatskoj sadnja brzorastućeg drveća za proizvodnju peleta dovela
bi do istog efekta kao i u Južnoj Americi.
Domaće vrste drveće poput hrasta, javora,
bukve morale bi se iskrčiti da se dobiju površine za brzorastuće
drveće. To bi generalno dovelo do pojave monokultura u području
hrvatskih šuma što je dugoročno veća šteta od koristi.
S druge strane, kao što gospodin Faletar u
gornjem članku govori, nakon iskorištenja jednog trupca ostaje nam
80% drvnog otpada kojeg možemo ili spaliti ili proizvesti od njega
pelet. Ako otpad koristimo za ogrjev dobivamo nisku energetsku
(ogrjevnu) vrijednost. S druge strane korištenjem drvnog otpada za
proizvodnju peleta dobivamo sirovinu visoke orgjevne vrijednosti koju
možemo koristiti za domaće potrebe ili ju izvoziti.
Republika Hrvatska se obvezala da će do 2020.
godine udio potrošnje električne energije pokriti sa 20% iz domaćih
obnovljivih izvora. U obnovljive izvore spadaju energija sunca,
energija vode, energija vjetra i biomasa. Pošto pelet spada u
biomasu u cilju ostvarenja gore navedene obaveze pelet od otpadnog
drva može pronaći odličnu poziciju u sektoru hrvatskog malog i
srednjeg obrta. Pelet može otvoriti nova radna mjesta, povećati
hrvatski izvoz, omogućiti dodatna sredstva iz fondova Europske unije
te spasiti Hrvatsku od visokih kazni koje je čekaju ako 2020. godine
ne ostvari već navedenih 20% iz obnovljivih izvora!
Kada govorimo o CO2 neutralnost vrlo je važno
napomenuti da jedino ono posječeno drvo koje je kao pelet ili ogrjev
spaljeno, jedino je tada
CO2 neutralno kada
se nadomjesti novim drvetom. Neutralnost se ne postiže činom sadnje
već kada drvo poraste te apsorbira istu količinu CO2 kao posječeno
drvo. Pelet kao sirovina štiti prirodu, međutim
jedino dok se proizvodi od otpadnog drva. Brzorastuće drveće se
pokazalo
kao mač sa dvije oštrice.
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj petoj
knjizi “KOMENTARI
O POLITICI I ODRŽIVOJ EKONOMIJI REPUBLIKE HRVATSKE”!
Knjiga je objavljena
u ožujku 2019. godine, a u papirnom obliku dostupna je na hrvatskom
jeziku preko izdavačke kuće "Peleman Industries NV"!
Više o knjizi
možete vidjeti pod:
https://www.shopmybooks.com/BE/en/book/drazen-katic-2/komentari-o-politici-i-odrzivoj-ekonomiji-rh
Ostala izdanja autora
možete pogledati pod:
https://www.shopmybooks.com/BE/en/author/drazen-katic
Za
čitaoce koji vole teme o kojima pišem dostupna su „besplatna
izdanja“ mojih knjiga u PDF formatu. Za bespaltno izdanje obratite
mi se na Email: business-partner@gmx.net
Lijep
pozdrav
Dipl.-Ing.
Dražen Katić, mr.sc.
