KAPITALNA ULAGANJA!

Posted on Mai 28, 2013

TEME I DILEME

piše: Dražen Katić
Za sve one koji se ne susreću često sa navedenim terminom, kapitalno ulaganje se definirao kao ulaganje novca u neki financijski proizvod ili ulaganje novca u određenu materijalnu vrijednost sa ciljem da se novac “oplodi” ili da se taj novac zaštiti od gubitka vrijednosti.

Novac možemo uložiti u slijedeće financijske proizvode:
– štednja na štednim knjižicama
– oročena štednja
– ulaganje u životno osiguranje
– ulaganje u mirovinsko osiguranje (dopunsko)
– štambena štednja…itd

Ulaganje u materijalne vrijednosti kao kapitalno ulaganje može biti:
– kupovina nekretnina (stanovi, kuće, kuće za odmor, vile, poslovni prostori)
– kupovina pokretnina (automobil, avion, brod, jahta)
– kupovina zemljišta (građevinsko, poljoprivredno, vrtovi, pašnjaci)
– kupovina šuma i ulaganje u vlasništvo nad dijelom prašuma
– kupovina umjetničkih vrijednosti (slike, skulpture, knjige, antikviteti općeniti)
– ulaganje u održive izvore energije (kupovina fotonaponskih panela, kupovina većih ili manjih   vjetrenjača za proizvodnju struje, kupovina uređaja za proizvodnju eko-plina)
– ulaganje u plemenite metale (zlato, srebro…)
– ulaganje u drago kamenje (dijamant, rubini…)

– ulaganje u bušotine nafte i plina

– ulaganje u izvore pitke vode
– ulaganje u udjele (dionice) u: tvornicama, kompanijama, konzernima, bankama, osiguranjima!

Postavljaju se temeljna pitanja: koja su dobra, a koja loša kapitalna ulaganja, gdje se danas najviše isplati uložiti, koja kapitalna ulaganja su rizična….itd?

Na ta pitanja je gotovo nemoguće odgovoriti. Tržište se svakodnevno mijenja i ono što je danas dobro, sutra više nije. Kod kapitalnog ulaganja je bitno da se odlučimo za jednu od dviju temeljnih stvari:

1. Viša dobit i veći rizik ulaganja
2. Niža dobit te manji rizik ulaganja

Kada smo to odlučili tada u razgovoru sa neovisnim financijskim savjetnikom možemo potražiti odgovarajući proizvod za naše ulaganje.

Želio bih ukratko spomenuti “oročenu štednju” kao način kojim pokušavamo oploditi naš novac ili ga u najmanju ruku zaštititi od inflacije.

U Njemačkoj je najčešća kamata na oročenu štednju između 2,8 i 3,2% na godinu.
To znači da ste od 100 oročenih eura godišnje zaradili maksimalno 3,2 eura, a  banka je godinu dana trgovala sa Vašim novcem i ostvarila dobar profit.
Ako uzmemo stopu inflacije u Njemačkoj od 3,2 % vidljivo je da ćemo oročenjem našeg novca  zaraditi nulu eura.

Međutim ako smo oročili veću sumu novca, te imamo kao pojedinac godišnju kamatnu dobit veću od 801 € ili kao bračni par veću od 1.602 €, tada još dodatno plaćamo državi slijedeće poreze:

1. Porez na dobit 25%
2. Porez na solidaritet 5,5%
3. Porez crkvi 8% (ako smo član katoličke ili protestantske crkve)

 

Pošto smo kroz oročenu štednju zaradili nula eura, moramo od toga još odbiti navedene postotke poreza kod većeg oročenog iznosa.

To je gorka stvarnost. Zaradila je banka, država i crkva, a mi smo u minusu.

Usprkos svemu tome građani  njemačke imaju  preko 5 bilijuna eura u različitim financijskim proizvodima (normalna štednja, oročena, životna osiguranja itd.)

Republika Hrvatska je po štednji građana daleko siromašnija od Njemačke, međutim građani  imaju na štednji u bankama RH preko 161 milijardu kuna, a samo u Ljubljanskoj banci imaju “zarobljeno” 300 milijuna eura.

U većini banaka u Republici Hrvatskoj oročena štednja se dijeli na kunsku oročenu štednju i deviznu oročenu štednju, odnosno oročenu štednju u eurima. Kamate za kunsku oročenu štednju su nešto više nego kamate na štednju oročenu u eurima. Klijent najčešće može oročiti svoj novac između jednog mjeseca i tri godine i shodno tome dobija određenu kamatnu dobit.

Važno je istaknuti da u Republici Hrvatskoj država preko Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka “jamči za štednju građana” do iznosa od 400.000 kuna. Preko tog iznosa štednja ima karakter “visokog rizika”!

Da li ćemo mi naš novac uložiti u neki financijski proizvod ili u materijalnu vrijednost ovisi jedino o nama samima. Vrlo je važno prije ulaganja konzultirati dva neovisna savjetnika iz područja kapitalnih ulaganja. O prijedlozima treba dodatno razmisliti i odlučiti se za najpovoljnije ulaganje u tom trenutku.

Vrlo je bitno da Vaš novac nikada ne uložite samo u jedan financijski proizvod. Za preporučiti je kombinacija ulaganja “financijski proizvod plus materijalna vrijednost”. U tom slučaju ako se i dogodi najgore izgubiti ćete samo jedan dio Vašeg kapitala.

Moram napomenuti da su pojedina kapitalna ulaganja podložna visokoj špekulaciji, pa je stoga neophodan dodatni oprez.

U naredna tri članka pobliže ću objasniti kapitalna ulaganja u području:

–  Nekretnina

–  Plemenitih metala

–  Solarne energije

Moj osobni moto kod savjetovanja u području kapitalnog ulaganja je: ” Low risk. More sleep” Odnosno, hrvatski rečeno “Nizak rizik, miran san”!

Tvrtka Elementum Hrvatska d.o.o. nudi mogućnosti investiranja u fizičko zlato i srebro, bilo kupnjom ili štednjom. 15 godina prisutnosti tvrtke na hrvatskom tržištu garancija je pouzdanosti, povjerenja i profesionalnosti. Više o tvrtci Elementum Hrvatska možete pogledati na slijedećem linku:

https://pametnaulaganja.blogspot.com/2026/10/elementum-hrvatska-doo.html 

Plemeniti metali kao kapitalno ulaganje!

ZLATO, SREBRO, PLATINA …

Posted on Juni 3, 2013

Plemeniti metali kao kapitalno ulaganje s osvrtom na stanje u Republici Hrvatskoj!

piše: Dražen Katić

 

Kapitalno ulaganje u plemenite metale je financijsko ulaganje u fizički proizvod jednako poput ulaganja u: nekretnine, zemljišta, šume, umjetničke vrijednosti, antikvitete, automobile, brodove, avione, drago kamenje itd.

Postavlja se pitanje: Zašto uložiti u plemenite metale?

Plemenitim metalima se, a tu u prvoj liniji mislimo na zlato i srebro, trguje već  6000 godina. U Starom zavjetu Biblije gotovo nema stranice na kojoj se ne opisuje način plaćanja u trgovini proizvodima. U to vrijeme se plaćalo zlatnicima i srebrnjacima.

1900. godine je u Americi uveden tzv. “zlatni standard”. Zlato je od tada bilo pokriće vrijednosti štampanog novca. Za jedan dolar ste mogli kupiti 1,504 632 g čistog zlata.

Pod čistim zlatom se smatra zlato iz koga su u potpunosti odstranjene primjese drugih metala, a označava se oznakom 999,9.

1969. godine papirni novac se nije mogao više zamjeniti za zlato. 1971. tadašnji američki predsjednik Nixon zbog rata u Vijetnamu ukida “zlatni standard” i od tada počinje bezgranično tiskanje papirnog novca.

Papirni novac nije imao više pokriće u zlatu. Jedna od posljedica takve monetarne politike je i činjenica da je američki dolar do danas izgubio oko 98 % svoje vrijednosti.

Procjenjuje se da danas pod zemljom postoji još oko 160 000 tona rezervi zlata i oko 12 000 tona srebra.

Najveće dvije svjetske ljevaonice plemenitih metala su:
1) UMICORE – belgijska tvrtka
2) ARGOR – HERAEUS – švicarska tvrtka

Pitamo se zašto je danas toliko izražena potražnja za plemenitim metalima, a posebice za zlatom?

Svjedoci smo da su u zadnjih dvije godine  u cijeloj Europi otvorena bezbrojna mjesta za otkup zlata. Pored radnji koje se bave jedino otkupom lomljenog, ali i certificiranog zlata i srebra, otkupom se kao dodatnom djelatnošću bave i druge različite trgovine.

Otkupljeno zlato se u većini slučajeva dalje preprodaje, završava u Austriji ili Njemačkoj, a potom putuje u Švicarsku. U Švicarskoj se rastapa, pročišćava i lijeva u zlatne certificirane poluge “Barren” koji su težine od 1 gr pa sve do 12,5 kg. Certificirano zlato u polugama se dalje iz Švicarske preko banaka i privatnih tvrtki prodaje u cijelom svijetu.

Danas postoji velika potražnja za zlatom iz sljedećih razloga:

1) Industrijska upotreba – zlato se danas jako puno koristi u industriji kod proizvodnje mobitela i računala, u industriji nakita, medicini, lijevanju certificiranog zlata itd.
2) Zlato ne gubi svoju vrijednost – cijena zlata se mijenja i formira se 2 puta dnevno na londonskoj burzi, ali vrijednost zlata je konstantna. Navodim slijedeći primjer: 1908 godine jedno dobro kvalitetno odjelo je koštalo 1 uncu zlata (31,1 gr zlata), a unca je vrijedila 1908 samo 20 $. Danas za jednu uncu zlata možete također kupiti jedno kvalitetno odijelo. Jedna unca iznosi po današnjem tečaju (23.05.2013) 1390 $, a to znači da još uvijek možemo kupiti jedno kvalitetno boss ili armani odijelo.

Cijena zlata u posljednjih 10 godina rasla je u rasponu izmedju 11,5 i 17% godišnje. Lako možemo primjetiti da čim je dublja financijska kriza i viša inflacija cijena zlata je u porastu. Za vrijeme rata u Libiji   i 2 mjeseca poslije  cijena zlata je pala. Razlog je bio velike količine čistog certificiranog zlata u polugama od jednog kilograma koje su kratkotrajno preplavile europsko i svjetsko tržište.

Prije otprilike dva mjeseca cijena zlata je iz ekonomski neopravdanih razloga ponovo pala. Zlato je sirovina i na burzi se njome špekulira poput nafte, drva, žitarica i drugih proizvoda. Definirao bih zadnji pad cijene zlata čistoj burzovnoj špekulaciji koja nema ekonomsku pozadinu ponude i potražnje.

Cijene zlata u posljednjih 10 godina je rasla iz slijedećih razloga:

1) Potražnja za zlatom je oko 4 puta veća od ponude.
2) Proizvodnja zlata (iskopavanje) je poskupilo. Prije se u afričkim rudnicima zlato kopalo maksimalno 1 kilometar u dubinu, a danas se u rudnicima zlata kopa do 4 kilometra.
3) Od 2010 godine Kinezi smiju posjedovati u privatnom vlašnistvu certificirano zlato, a tu se radi  o skoro 1,4 milijarde ljudi.

Neki stručnjaci smatraju da će 1 UNCA zlata dostići cijenu od 5000 $, ili se čak u budućnosti popeti na 10 000 $. Naravno cijenu zlata u budućnosti nije moguće sigurno predvidjeti. Ono što je sigurno, to je da će cijena zlata i dalje u budućnosti rasti sa manjim oscilacijama.

U financijskoj konstrukciji svake porodice ili građana od ukupnog kapitala koji posjeduje 20-30%  bi trebalo biti zastupljeno u čistom certificiranom zlatu.
Važno je napomenuti da sve države ovog svijeta posjeduju “zlatne rezerve”, najčešće u plugama od 1 ili 12,5 kg.

U zemljama Europske Unije ne postoji porez na zlato. Na srebro se plaća porez. Otkup lomljenog zlata u cijeloj Europi kao i u Republici Hrvatskoj ima i negativnu konotaciju.

Zbog krize u kojoj se našao siromašni sloj građana naše zemlje, ljudi u nedostatku novca nerijetko su prisiljeni prodati lomljeno ili čak obiteljsko zlato.

Zlato je bilo u svakoj velikoj krizi ili u ratovima sredstvo plaćanja. Za vrijeme drugog svjetskog rata za zlato se kupovalo brašno pošto nije bilo dovoljno hrane.

Židovi koje su u drugom svjetskom ratu spasili nacisti, te koji su završili u Americi “kupili” su svoje živote također zlatom.

Postoji poznata priča kada je 1920-te za vrijeme velike svjetske krize u Minhenu prodana peterokatna kuća za 5 gr zlata.

U Republici Hrvatskoj je veliki porez na uvoz certificiranog zlata. Porez zajedno sa carinom iznosi gotovo 60%. Stoga se kupovina trenutno ne isplati. Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju neće postojati više porez na kupovinu certificiranog zlata.

Zlato je lijepo posjedovati, ono nije podložno inflaciji, sigurno je sredstvo plaćanja u kriznim vremenima i za vrijeme rata ili kada papirni novac u potpunosti izgubi svoju vrijednost. Međutim nikada ne smijemo zaboraviti  …pored svih prednosti koje zlato pruža ono je ipak samo sirovina poput nafte ili drveta.

Tvrtka Elementum Hrvatska d.o.o. nudi mogućnosti investiranja u fizičko zlato i srebro, bilo kupnjom ili štednjom. 15 godina prisutnosti tvrtke na hrvatskom tržištu garancija je pouzdanosti, povjerenja i profesionalnosti. Više o tvrtci Elementum Hrvatska možete pogledati na slijedećem linku:

https://pametnaulaganja.blogspot.com/2026/10/elementum-hrvatska-doo.html