Deutsche Hanse (lat. Hansa Teutonica) je bila „udruženje trgovaca“ koja je nastala sredinom 12. stoljeća. To udruženje je bilo rasprostranjeno u 16 zemalja, a tvorile su ga gotovo 200 manjih i većih gradova. Boje zastave udruženja trgovaca su bile „bijela i crvena“, koje su još danas prisutne u grbovima bivših gradova Hanse.
Osnivanje „Deutsche Hanse“ je imalo dva osnovna cilja:
1. Kod transporta „robe“ preko Sjevernog mora u Aziju i Južnu Europu mnogi brodovi bili su opljačkani od strane gusara.Udruzenje trgovaca se uspješno odupiralo gusarskoj pljački te je bilo uspješno i u protjerivanju gusara sa otvorenog mora.
2. Udruženje trgovaca je bolje zastupalo interese trgovaca posebice u inozemstvu. Deutsche Hanse je imala utjecaj na stvaranje prvog pisanog „Zakona o pomorstvu“!
U 14. stoljeću su se cijeli gradovi udružili u „Deutsche Hanse“, tako da se taj period koji se proteže sve do 17. stoljeća naziva i „Städtehansa“, odnosna „Gradovi Hanse“! Još danas postoje ostaci Hanse u imenima nekih njemačkih gradova kao npr. Hansestadt Hamburg i Hansestadt Bremen.
Točan datum osnivanja „Deutsche Hanse“ nije poznat.
Tri važna faktora koja su utjecali na osnivanje udruženja trgovaca u 12. stoljeću bili su:
1. Sve intenzivniji prijevoz „robe“ brodovima u Aziju, južnu, sjevernu i istočnu Europu.
2. Od 11. stoljeća raste rasantno broj stanovnika Europe, a samim tim i proizvodnja kao i potrošnja. Roba iz inozemstva morala je biti dostavljena u Europu da bi stanovništvo podmirilo svoje potrebe. Višak robe iz Europe se izvozio.
3. Roba se proizvodila u gradovima Hanse te se izvozila brodovima. Gradovi su se na taj način bogatili te predstavljali sve veću ekonomsku ali i političku moć.
U srednjem vijeku u doba „križarskih ratova“ mnogobrojni proizvodi koji su do tada Europi bili nepoznati našli su put prema europskom potrošaču. Deutsche Hanse je svojim brodovima preko Italije dovozila sećer, začine, pamuk u cijelu sjevernu i zapadnu Europu.
Iz sjeverne Rusije je uvozila žitarice, drvo, vosak i krzno, a iz zapadne Europe trgovala je vinom.
U to vrijeme njemački gradovi Braunschweig, Hamburg i Bremen igraju važnu trgovačku rutu od južne Njemačke prema sjeveru. Međutim tako razvijena trgovina je bila mamac za pljačku morskih i riječnih gusara. Posebno su bili izloženi pljačkaškim pohodima Danaca (Vikinzi) njemački gradovi Lübeck i Hamburg.
Da se obrane od plačkaških napada ta dva grada 1241. osnovala koaliciju i stvorila vojnu pomorsku flotu. Ta pomorska flota je porazila Dance na otvorenom moru te u potpunosti pokorila jedan dio Danske. Toj vojnoj koaliciji 1247. pristupio je grad Braunschweig te u narednih 25 godina preko 60 drugih gradova. Na taj način Deutsche Hanse postaje u vrlo kratkom roku ne samo jaka ekonomska već i vojno politička sila. U periodu svoje najveće moći Deutsche Hanse je brojila 85 gradova te posjedovala više od 200 brodova.
Političko vojnu moć Deutsche Hanse je pokazala u svrgavanju švedskog kralja Magnusa sa pretstolja. Također je i gradonačelnik Danziger objavio rat danskom kralju Christianu. Moćna Deutsche Hanse je privukla partnerstvo drugih važnih gradova kao npr. Nowogorod u Rusiji, Bergen u Norveškoj, Brügge u Nizozemskoj i Londona u Engleskoj.
Ako se pojedini gradovi nisu pridržavali tadašnjih zakona Deutsche Hanse bili su kažnjeni na način da su im oduzeti brodovi te im je bilo na taj način uništeno trgovanje.
Tri stotine godina Deutsche Hanse je predstavljala ekonomsku, vojnu i političku moć. Od sredine 16. stoljeća gradovi Hanse počinju napuštati udruženje trgovaca, tako da 1630. jedino još Hamburg, Lübeck i Bremen sačinjavaju Deutsche Hanse. I ta tri grada su 1810. godine francuskim osvajanjem pripojena Francuskom carstvu.
Deutsche Hanse su sačinjavali 183 grada u 16 zemalja:
Gradovi „Deutsche Hanse“:
BELGIJA
Brügge
NJEMAČKA
Ahlen
Alfeld
Anklam
Attendorn
Bad Iburg
Balve
Beckum
Bockenem
Brakel
Brandenburg
Braunschweig
Breckerfeld
Bremen
Brilon
Buxtehude
Demmin
Dorsten
Dortmund
Drolshagen
Duderstadt
Duisburg
Einbeck
Emmerich am Rhein
Frankfurt (Oder)
Fürstenau
Gardelegen
Göttingen
Goslar
Greifswald
Gronau (Leine)
Halle
Haltern am See
Hamburg
Hameln
Hamm
Haselünne
Havelberg
Helmstedt
Herford
Hildesheim
Höxter
Kalkar/Grieth
Kamen
Kiel
Köln
Korbach
Kyritz
Lemgo
Lippstadt
Lübeck
Lüneburg
Lünen
Magdeburg
Marienmünster
Marsberg
Medebach
Melle
Meppen
Merseburg
Minden
Mühlhausen
Münster
Naumburg (Saale)
Neuenrade
Neuss
Nieheim
Osnabrück
Osterburg
Osterode
Paderborn
Perleberg
Pritzwalk
Quakenbrück
Quedlinburg
Rheda Wiedenbrück
Rheine
Rostock
Rüthen
Salzwedel
Schwerte
Seehausen
Soest
Solingen
Stade
Stendal
Stralsund
Sundern
Tangermünde
Telgte
Uelzen
Unna
Uslar
Vreden
Warburg
Warendorf
Werben
Werl
Werne
Wesel
Hansestadt Wipperfürth
Wismar
ENGLESKA
Kingston upon Hull
King's Lynn
London
ESTONIJA
Narva
Pärnu
Tallinn
Tartu
Viljandi
FINSKA
Turku
Ulvila
FRANCUSKA
La Rochelle
ISLAND
Hafnarfjörður
Stykkishólmur
LETONIJA
Cesis
Koknese
Kuldiga
Limbazi
Riga
Straupe
Valmiera
Ventspils
LITVA
Kaunas
NIZOZEMSKA
Bolsward
Deventer
Doesburg
Elburg
Groningen
Harderwijk
Hasselt
Hattem
Kampen
Oldenzaal
Ommen
Roermond
Stavoren
Zutphen
Zwolle
NORVEŠKA
Bergen
POLJSKA
Bialogard
Braniewo
Chelmno
Darlowo
Elblag
Frombork
Gdañsk
Goleniów
Kolberg
Koszalin
Krakow
Kwidzyn
Lebork
Malbork
Olsztyn
Slawno
Slubice
Slupsk
Stargard Szczecinski
Strzelce Opolskie
Szczecin
Torun
Wroclaw
RUSIJA
Belozersk
Ivangorod
Kaliningrad
Kingisepp
Welikij Nowgorod
Pskow
Smolensk
Tikhvin
Torzhok
Totma
Twer
Velikij Ustjug
Wologda
ŠKOTSKA
Aberdeen
Edinburgh
ŠVEDSKA
Kalmar
Nyköping
Skanör-Falsterbo
Visby
BJELORUSIJA
Polozk
Vitebsk
Promatrajući zemlje „Deutsche Hanse“ i zemlje članice Europske unije uočavamo vrlo veliku teritorijalnu sličnost.Jedino Rusija nije danas zastupljena u EU. Početak Europske unije možemo promatrati od 1951. godine kada je šest europskih zemalja osnovalo Uniju. Na početku svog osnivanja Europska unija je imala isključivo ekonomski karakter.
Danas Europsku uniju sačinjava 28 zemalja članica sa 507,42 milijuna stanovnika. U zadnje vrijeme pored ekonomske uloge Europska unija igra i sve veću političku i vojnu ulogu u svijetu. Europska unija je aktivno uključena u borbu protiv terorističke vojske ISISA, u razriješavanje vojnog konflikta između Ukrajine i Rusije itd. Zemlje članice Europske unije su i članice NATO saveza. Njega pored zemalja Europske unije čine još i SAD-e i Turska.
Za mene se postavljaju ključna pitanja kako bi funkcionirao NATO bez zemalja Europske unije te da li zemlje Europske unije za uopće trebaju NATO zaštitu Europe?
Činjenica da su SAD započele većinu ratova u zadnjih 30 godina izvan teritorija SAD-a u koje su redovito uvukle članice Europske unije. Ti ratovi su vođeni prvenstveno zbog resursa i osvanja strateških vojnih pozicija na našem planetu. Ti ratovi su imali "kao masku" svrgavanje diktatorskih režima posebice u Arapskim zemljama. I nakon svrgavanja tih diktatorskih režima arapske zemlje su završile u teroru, drugoj vrsti diktature, siromaštvu, gladi i globalnom izbjegličkom kaosu. SAD su u pravilu nakon imperijalističkih osvajanja drugih zemalja kratko bile vojnu prisutne u tim zemljama te naposljetku povukle svoju vojsku iz tih područja. Zemlje Europske unije koje su vojno učestvovale u navedenim ratovima ili samo bile politički promatrač, nakon povlačenja američke vojske nastavile su osiguravati "red i mir" u tim zemljama. Zemlje poput Njemačke koje nisu sudjelovale u vojnim imperijalističkim ratovima Amerike nakon završetka tih ratova preuzele su ulogu u ekonomskoj izgradnji tih porušenih zemalja te izobrazbi policije.
Imperijalistički ratovi kojima smo svjedoci u zadnjih 30 godina rezultirali su stvaranjem prvo terorističke organizacije Al Quaida, a danas terorističke vojske ISISA.
Koji će politički i vojni kurs zauzeti Europska unija u narednom periodu najbolje bi nam mogli odgovoriti naši zastupnici u parlamentu Europske unije. Mi kao građani moćemo samo o tome nagađati.
Ja osobno smatram da bi daljnji savez sa SAD-om trebao postojati samo na ekonomskom području. Vojni savez nam je donio veliku štetu. Europska unija je postala krajnja destinacija političkih i ekonomskih izbjeglica iz cijeloga svijeta, dok je Amerika ostala pošteđena te ne prima izbjeglice iz zemalja u kojima je vodila ratove.
Europska unija je nadalje u nekoliko zadnjih mjeseci doživjela terorističke akcije pripadnika ISIS-a (Francuska, Belgija) dok su SAD ostale pošteđene.
Smatram da je Europska unija sa svojih 28 dosadašnjih članica i sa preko pola milijarde stanovnika sada zrela za osnivanje "Federacije" ili "Konfederacije" zemalja članica. Samim time i osnivanaj "Oružanih snaga Europske unije". Samim time će se u svijetu pozicionirati ne samo kao ekonomska, već kao i politička i vojna moć. Na našem planetu postoji nekoliko ekonomsko-vojnih giganata. To su Kina, Rusija, Pakistan, Indija i Brazil. Te zemlje čine više od 2/3 ukupnog stanovništva našeg planeta te posjeduju nuklearnu moć.
Resursi našeg planeta su pri kraju. Još će se u ovom stoljeću voditi nemilosrdni ratovi "giganata" za posljednje resurse na zemlji. Da bi Europska unija imala šansu za preživljavanje u neizvjesnoj budućnosti nikako nam nije od pomoći ekonomska zajednica zemalja. U budućnosti će preživjeti samo vojno najjači.
Na nama je da li ćemo i dalje živjeti u obitelji koja se bazira na ekonomskoj suradnji (sadašnja EU) ili ćemo učiniti slijedeći korak ka stvaranju ravnopravnog vojno-političkog "giganta" koji će nam osigurati "šansu za budućnost".
Ovo je jedna od tema objavljenih u mojoj
petoj knjizi "IZAZOVI GLOBALIZACIJE U 21. STOLJEĆU"!
Prvi puta knjiga je
objavljena u ožujku 2015.
godine, a danas je knjiga dostupna
na hrvatskom jeziku preko izdavačke kuće "Peleman
Industries NV"!
Više o knjizi možete vidjeti pod:
Keine Kommentare:
Kommentar veröffentlichen